Rózsakert

 „Az illatos rózsa a szúrós tövissel együtt növekszik.”

Sedulius Scottus

I u mađarskoj, i u turskoj nacionalnoj kulturi važnu ulogu ima kult ruže, koji se preko kršćanske, odnosno islamske vjere ukorijenio u misaonom svijetu ljudi, u njihovoj emocionalnoj i intelektualnoj kulturi. U kršćanskom krugu poštovanje ruže potječe iz židovske tradicije, jer se gorući grm koji se ukazao Mojsiju tumači kao objava same Božje biti.

U kršćanstvu se ruža pojavljuje kao simbol žrtvovanja života kod Krista, a kao cvijet ljubavi kod Marije. Sam Muhamed kaže: „Bijela ruža niknula je iz mog znoja tijekom Nebeskog putovanja, crvena ruža potječe iz znoja Gabrijela, dok je žuta iz al-Buraka.” Također kaže: „Ja sam kralj sultana, a ruža je kraljica mirisnog cvijeća, stoga smo dostojni jedno drugoga.” U kršćanstvu se simbol ruže pojavljuje u marijanskom kultu, u krunici, ali i reformacija je preuzela simbol ruže u Lutherovoj ruži. Mađarskoj tradiciji pripada i čudo ruža iz legende o sv. Elizabeti. U svjetovnom životu također se susrećemo s ovim simbolom, primjerice u Pjesmi o Rolandu ili kod Petrarce.

U crkvenoj arhitekturi karakteristični su elementi rozete. Ruža se koristila i kao prirodni lijek te kao sakralni melem, kao sveta biljka koja čisti od grijeha. U islamskoj umjetnosti ruža također ima značajnu ulogu; prisutna je u poeziji, kao i u pričama Tisuću i jedne noći. Istodobno, u islamskom svijetu upotreba ruže bila je mnogo šira nego u kršćanskom: osim zdravstvenih i sakralnih elemenata, smatrala se sredstvom užitka, začinom u jelima, a važnu ulogu imala je i u svakodnevnom te ritualnom čišćenju.

A magyar hódoltság korának kiemelkedő alakja Gül Baba, a bektási dervis, a Rózsák atyja, aki budai kertjében termett rózsákból készült olajért a világ minden tájáról jöttek, mint csodatévő gyógyszerért. Sziget városában a hódoltság idején a korabeli leírások szerint csodaszép rózsakertek voltak. 

2021-ben Dr. Vass Péter polgármester kezdeményezésére a Zrínyi várban adták át a magyar-török rózsakertet, melynek 50 tő rózsáját szigetváriak adománya, 50 tő rózsáját pedig Törökország adta.

2024-ben a Magyar Török kulturális éved alkalmából a Gül Baba Alapítvány 130 rózsatövet adományozott, melyek a vár különböző pontjain kerültek telepítésre.

Rövid és igencsak vázlatos összefoglalónkat Juhász Gyula soraival zárjuk:

“Nyíljenek kertedben
A misztikus rózsák,
Legyen szebb e versnél
A boldog valóság.”